6. ADRIA HOTEL FORUM: Naša vlastita odgovornost (OUR OWN RESPONSIBILITY)

Blog Single

Šesta po redu, ujedno najveća investicijska konferencija u Jugoistočnoj Europi -  Adria Hotel Forum, okupila je u srijedu oko 350 najznačajnijih imena hotelske i developerske industrije, investicijske fondove te regionalne stručnjake u turizmu. Glavna tema ovogodišnjeg AHF-a glasi Naša vlastita odgovornost (Our own responsibility) koja odgovara na pitanja kako svaki dionik industrije može u vlastitim projektima povećati produktivnost, konkurentnost i kvalitetu u idućih pet do deset godina, prateći trendove turističke industrije. 

Skup su u uvodnom dijelu pozdravili Zlatan Muftić iz Turističke zajednice grada Zagreba, Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske te britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish.

Matušić je predstavio osnovne performanse hrvatskog turizma koji je lani zabilježio rekorde u dolascima turista (11,5 milijuna) i prihodima (8,7 milijardi eura).  -  Kontinuirani rast dolazaka i prihoda pokazuje da je hrvatski turizam konkurentan na globalnom tržištu te da smo ulagačima atraktivna destinacija. Uspjeli smo postići da sunce i more više nisu primarni motivi dolaska te privlačimo turiste veće platežne moći.  Ove godine očekujemo preko 900 milijuna eura investicija, što je 13 posto više nego 2017., međutim kroz bolju suradnju privatnog i javnog sektora, možemo ih imati još više. Još uvijek neiskorišteni potencijal je kongresni turizam koji omogućuje cjelogodišnje poslovanje hotela – izjavio je Matušić.

Damian Harrington (Colliers International), predstavio je sudionicima glavne ključne makroekonomske trendove na globalnoj razini te naglasio da je prošlu godinu obilježila velika geo-politička nestabilnost, da trenutno svjedočimo tržišnoj i financijskoj volatilnosti, ali da gospodarski pokazatelji dalje bilježe rast.

Na panelu Pogled na mediteransko i europsko okruženje idućih pet godina sudjelovali su Marc Finney (Colliers International), Christian Giraud (Accor Hotels) te Kenneth Hatton (Belmond), a raspravu je moderirao britanski novinar Andrew Sangster (Hotel Analyst). Finney je istaknuo da trenutno europski hoteli posluju dobro, da se i iduće godine može očekivati  rast, međutim da je pitanje hoće li se ista dinamika nastaviti za tri do pet godina. Finney smatra da se globalno neće ponoviti gospodarska kriza iz 2008., ali da je realno za očekivati usporavanje rasta. Najavio je i povratak destinacija koje su proteklih godina bile u poteškoćama: Tunisa, Turske i Egipta na globalnu kartu konkurentnosti. Po njegovom mišljenju trenutno najbolja destinacija za investiranje je Cipar. Christian Giraud istaknuo je da trenutno na svjetskom tržištu ima toliko novca da svi žele sudjelovati u investicijama i rastu, da je Europa godinu u prednosti nad SAD-om, ali složio se da će u jednom trenutku doći do usporavanja. Istaknuo je i veliki interes investitora za ulaganjima u regiju JI Europe, pogotovo u luksuznom i lifesyle segmentu. Giraud potencijal vidi i u gradnji resorta s međunarodno priznatim brendovima, pogotovo na Mediteranu. Njegova žarišna točka za ulaganje je trenutno Istočna Europa.

Kenneth Hatton također je spomenuo snažan rast tržišta JI Europe, međutim naglasio je kako dosta destinacija još uvijek nema jasno definirane proizvode i ponudu, koju bi trebalo 'upakirati' u određene nišne segmente. Novi Zeland za njega je trenutno najbolja investicijska prilika.

Christian Giraud na kraju panela je istaknuo kako je trenutno problem visoke cijene gradnje puno veći od prijetnje nove financijske krize.

Zdenko Lucić iz Agencije za investicije i konkurentnost predstavio je trenutni hrvatski ulagački potencijal, okruženje i pogodnosti koje se ulagačima nude te projekte koji se nalaze u investicijskom katalogu Vlade. Istu priliku iskoristio je Damir Davidović, državni tajnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, istaknuvši kako je Crna Gora završila jedan veliki investicijski ciklus i sada kreće u idući. Ta zemlja također je lani srušila sve turističke rekorde i ima u pripremi desetak velikih projekata koji već imaju investitore (primjerice Porto Montenegro, vrijedan 450 milijuna eura iza kojeg stoji kapital iz Dubaija).

U razgovoru između Keitha Evansa (Starwood Capital) i Ulfa Pleschiutschinga (Morgan Stanly), o investicijskim strategijama, kojeg je moderirao Dirk Bakker (Collers International) govorilo se o tome je li povratak jakih rivala (Turske i Sjeverne Afrike) prijetnja destinacijama koje su najviše profitirale njihovim geo-političkim problemima. Evans je spomenuo da je Hrvatska zadnjih nekoliko godina tražena među investitorima, sve je više zainteresiranih brendova za upravljanje hotelima te da vidi puno prilika. Po njemu, resorti s određenim mixom proizvoda preferirani su model u koji bi ulagao na hrvatskoj obali. Pleschiutsching je istaknuo je da je gradnja hotela u segmentima četiri i pet zvjezdica skupa za destinacije koje imaju ograničen turizam samo na ljetne mjesece. 

Thomas Emanuel (STR), predstavio je hotelske performanse hotelskog sektora u Europi u 2017. te  predviđanja za sektor u ovoj godini. Zauzetost europskih hotela porasla je za 10 posto u posljednjih deset godina i sve destinacije bilježe porast prihoda po sobi (RevPAR). Ove godine taj rast bi trebao iznositi pet posto. – Ljudi putuju unatoč terorizmu i tržišta koja su zapala u probleme ove se godine vraćaju.  Na mediteranskom tržištu sunce sja svugdje, a Portugal, Grčka i Hrvatska lani su imale najbolje performanse. Lani je prihod po sobi u hrvatskim hotelima  porastao za 14 posto – istaknuo je Emanuel. Najveću zauzetost bilježe hoteli u Pragu, dok je Atena vodeća u prosječnoj cijeni sobe.

Na panelu Ključni pokretači promjena sudjelovali su Marybelle Arnett (Hilton), Otmar Michaeler (Falkensteiner&Michaeler Gorup), Ivana Budin Arhanić (Valamar Riviera), Živorad Vasić (InterContinental Hotels Group), Gordana Martinović (Zagrebačka banka), a panel je moderirao Takuya Ayoama (Hyatt International). Arnett je ispričala kako je Hilton, koji u Hrvatskoj ima dva brendirana hotela, ove godine otvara još tri u regiji – Tirani, Skopju i Beogradu. Trenutni fokus Hiltona koji u Europi ima 375 brendiranih hotela i njih još 100 na čekanju, upravo su središnja i istočna Europa.

Otmar Michaeler, koji je već dugo godina na hrvatskom tržištu kaže da se unazad 20 godina pojavilo u Hrvatskoj puno brendova raznih modela poslovanja te da je trenutno svatko tko prodaje krevete konkurencija. Istaknuo je da je Falkensteiner prije bio zainteresiran za leisure model, dok su sada fokusirani na gradske hotele i na razvoj luksuznog segmenta. Spomenuo je neke prednosti ulaganja u Hrvatsku, ali još uvijek tromi birokratski sustav i činjenicu da privatizacija još nije završila.  Živorad Vasić naglasio je da InterContinental priprema neke projekte u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te naglasio da ima osjećaj da banke još uvijek ne razumiju u potpunosti prirodu hotelskog biznisa i način na koji on generira prihode. Gordana Martinović je u ime Zagrebačke banke istaknula da njezina kompanija, kada proučava investicijski potencijal, gleda ne samo kakav je projekt već kakav on značaj ima za širu zajednicu i veće tržište.  Ivana Budin Arhanić je ispred najveće hotelske grupacije u Hrvatskoj govorila o tome kako se veliki investitori redovno susreću s problemima u destinacijama poput neriješenih vlasničkih pitanja i nesigurnosti fiskalne politike, međutim da se Valamar Riviera s time naučila nositi.  – Činjenica je da su lokalni igrači u Hrvatskoj uspješniji u konsolidaciji i brže i bolje rastu kroz akvizicije od međunarodnih investitora – rekla je Budin.

Na posljednjem panelu prvog dijela Adria Hotel Foruma kojeg je moderirala novinarka Dora Koretić (Hanza Media) sudjelovali su predstavnici ministarstava turizma koji su govorili o tome gdje vide budućnost hotela u svojim destinacijama. Frano Matušić ponovio je da je Hrvatska izvrsna zemlja za investicije i da je trenutno glavna strategija Hrvatske razvoj brownfield, a ne greenfield investicija, što je mnoge prisutne iznenadilo.

Damir Davidović rekao je da je Crna Gora dostigla već jednu dobru razinu, ali je još daleko od toga da bude u potpunosti zadovoljna. Rekao je da su ruske investitore zamijenili ulagači s Bliskog istoka te da je zemlja otvorena ulagačima sa Zapada.  – Od svih ulaganja u Crnu Goru njih 34 posto je u turizam. Međutim veliki problem Crne Gore je što je 76 posto kapaciteta u privatnom smještaju – kaže Davidović.

Konrad Mizzi, ministar turizma Malte ispričao je kako je Malta u zadnjih par godina doživjela transformaciju iz resort u city break destinaciju (15 tisuća novih hotelskih kreveta je trenutno u izgradnji), a najveći porast turista ima u siječnju i ožujku. Mizzi veliki značaj pridodaje kreiranju dodatnih sadržaja i velikih atrakcija koje privlače razne tipove turista.

George Tziallas, ministar turizma Grčke rekao je da njegova zemlja napokon izlazi iz krize te da Grčka ima novu strategiju turizma koja se temelji na produljenju sezone, novim sadržajima i otvaranju novih destinacija na obali i otocima u Jonskom moru.  – Grčka ima svega šest posto brendiranih hotela i to visoke kategorije, što znači da još uvijek postoji veliki potencijal. Dolaze nam manji boutique brendovi i trenutno imamo 300 aplikacija za gradnju novih i obnovu postojećih hotela – zaključio je Tziallas.

DRUGI DAN

Panel diskusija “How new technologies can decrease development cost and increase pre and post sales”  (“Kako nove tehnologije mogu smanjiti trošak razvoja i povećati prodaju u pred i post sezoni”) okupila je paneliste Innu Novoselu (HRS Group of Companies), Miroslava Marića (Hrvatski Telekom), Marka Lukičića, (Jadranka) i Janj  Zovko, (Hesa Group).

Diskusiju je vodio moderator Leo Penović (Expert Genesis) koji je svoje goste upitao kako nove tehnologije mogu pomoći smanjiti troškove u razvoju hotelskih kapaciteta.

Marko Lukačić (Jadranka) rekao je kako postoje konvencionalne metode kako smanjiti troškove, poput “smart energy” systema, ali da isto tako arhitekti mogu napraviti ogromnu razliku zbog optimizacije prostora i poboljšanja termo dinamičkih karakteristika gdje ima mjesta za puno uštede.

Na njega se nadovezala Janja Zovko (Hesa Group) koja dolazi iz industrije planiranja i rekla kako arhitekti rade na tome da se usuglase s investitorima, te će se uskoro početi implementirati i VR tehnologija kako bise pomoglo  u donošenju odluka. Uskoro će to postati standard i u Hrvatskoj kako bi se unaprijedila tehnologija i stvorili realistični trodimenzionalni prostori.

Infrastruktura je također presudna u razvoju hotelijerske industrije, prema mišljenju Miroslava Marića (Hrvatski Telekom)

- Morate imati IT infrastrukturu kako biste gostima ponudili najnovije tehnologije i bili konkurentni. Poput primjerice novih načina plaćanja - rekao je on i dodao kako koncept “smart city” rješenja i “smart resort” koncepta ima puno toga zajedničkog, poput energije, prometa, sigurnosti i povezanosti, a HT ima pristup da to sve omogući.

Dotakla se i tema umjetne inteligencije u hotelijerstvu, te je tako Inna Novosela (HRS Group of Companies) rekla kako smo već dugo u digitalnoj eri, a slijedeće su roboti u službi gostiju - poput onih na recepciji.

Može li se ipak umjetna inteligencija (AI) mjeriti s ljudskim osmijehom na recepciji - upitao je moderator Penović?

Podaci govore kako Milenijska generacija želi sve manje ljudskog dodira kod uslužnih djelatnosti, a pogotovo kod check-ina i check-outa na recepciji, te je budućnost poprilično neizvjesna, zaključila je Inna Novosela.

Uslijedila je prezentacija “Smart data for smart growth” (Pametni podaci za pametan rast) o čemu su govorili  Kristijan Gregorić (Valicon) i Janez Jager (Valicon).

Predstavili su svoj novi interdisciplinarni pristup kroz destinacije. Glavna poruka bila je kako je kod brandinga jako bitno da je sve jednostavno, te nakon toga može krenuti priča. 

Fantastična nova ideja je da posjetitelji konzumiraju destinacije kao “streams” ili usko targetirane.

Alexandros Moulas (International development Consultancy, Savills) pričao je na temu “Mediterranean Resort Sector & Second Homes: Key Facts, Trends & Success Factors” (Mediteranski resorti i kuće za odmor: ključne činjenice, trendovi i čimbenici uspjeha) u svojoj prezentaciji. Njegova kompanija pomaže klijentima najbolje planirati svoje projekte, naći investitore koji žele investirati, te se do kraja brinu da projekt ostane uspješan. Tko kupuje i zašto, što se kupuje, budžeti, te kako odgovarajući brand može dodati značajnu vrijednost projektu - bile su top teme prezentacije.

Panel diskusija “How expensive are management/franchise contracts and are we ready for lease models? (Koliko su skupi franšizni ugovori i da li smo spremni na modele leasing-a) privukla je velik broj okupljenih gostiju i napunila dvoranu do vrha.

Moderatorica je bila Ružica Herceg ( Hotel & Destination Consulting), a panelisti Hylko Versteeg (InterContinental Hotel Group), Tomislav Čeh (MBC plus, Ljubljana), Adam Konieczny (Louvre Hotels), Vassilis Syropoulos (Juyo Analytics) i Panagiotis Verykios (Zeus International).

Rasprava je počela pitanjem da li se ova regija doživljava kao destinacija koja preferira svoje lokalne brandove?

- Balkan je vrlo interesantno tržište koje cvjeta i vrlo je atraktivno iako je tradicionalno više okrenuto individualnim hotelima. Isto tako novi developeri imaju otvorenost i volju da dovedu međunarodne brandove. Na Balkanu ima malo velikih hotelskih lanaca - rekao je Hylko Versteeg, dodajući kako žele biti prisutni u Zagrebu, Splitu, Ljubljani i Beogradu, te su zbog toga spremni na popuste u franšizama.

Adam Konieczny rekao je kako je ovo nova regija kojoj se sada žele okrenuti, a osobito im je zanimljiva Hrvatska, kao i Beograd, jer postoji jaka volja da se razvija ovaj dio Europe.

No zašto hotelski brandovi nisu više prisutni na ovom tržištu? Gdje je problem?

- Ljubljana postaje popularna među brandovima, Sloveniju se sve više prepoznaje. Nekada smo govorili da je Slovenija samo sat vremena od Beča, a danas već svi znaju za nju. Imamo lokalno iskustvo koje pružamo svojim gostima to je bitno. Brandovi će doći i sigurno naći mjesto na tržištu. Ne samo veliki hotelski brandovi, nego i oni lifestyle brandovi. Treba biti korak ispred konkurencije. Isto tako city hoteli moraju imati priču i to treba inkorporirati u život grada - nadovezao se Tomislav Čeh. 

Vassilis je kao analitičar napomenuo kako postoji nekoliko stavki kod biranja franšize. Cijenu je lako doznati, no kad uđete dublje, javljaju se dodatni troškovi kao što su povezanost i loyalty program koncepcija, zajedno sa marketinškim troškovima, koji se mogu popeti i 10 do 15 posto više od očekivanog, stoga je jako bitno napraviti dobru financijsku projekciju.

Raspravljalo se i o tome da li su hotelski brandovi postaju fleksibilniji po pitanju lokaliteta i veličine soba, te se doznalo kako to ovisi o samom brandu. Isto tako neki od njih su standardizirani, ali sve više luksuznih i lifestyle hotela priznaju da je veličina sobe manje važna ako ponudite primjerice fantastične kupaonice ili bar s pogledom.

Na posljednjem panelu drugog dijela Adria Hotel Foruma “Comparison of regional city hotel market - Belgrade-Budapest-Ljubljana-Sarajevo-Vienna-Zagreb” (Usporedba regionalnog gradskog hotelskog tržišta: Beograd-Budimpešta-Ljubljana-Sarajevo-Beč-Zagreb) kojeg je moderirao Lukas Hochedlinger (Christie&co) sudjelovali su Gregor Jamnik (Best Western Premier Hotel Slon Ljubljana), Murat Yilmaz (Deutsche Hospitality), Emina Šehalić (ESF Consulting and Training Services), Ivan Vitorović (Mona Hotel Management) i Kristian Šustar (HUP - Zagreb).

Hochedlinger je u uvodnoj prezentaciji rekao kako su svi gradovi koji se predstavljaju lijepi, ali potpuno različiti po broju stanovnika i ekonomskoj moći, kao i po rastu potražnje za smještajem. 

Koje su ključne stvari zašto bi netko došao baš u vaš grad, a ne neki drugi - glasilo je vrlo zanimljivo pitanje.

- Investitori bi trebali uložiti u centar Ljubljane, jer imamo stabilan rast i visoku razinu popunjenosti i konkurentni smo sa Budimpeštom i Pragom. Ako se usporedimo s regijom, euro nam ipak nije više velika prednost kao nekada - objasnio je Gregor Jamnik.

Kristian Šustar rekao je kako je Zagreb u razdoblju od 2012-te do 2016-te godine imao 50 posto rasta u dolascima  - odmah iza Beča.

- Nismo na istoj razini kao Ljubljana - čemu stremimo, ali smo tržište koje rapidno raste, duplo u zadnjih pet godina. Zagreb isto tako ima gomilu privatnih smještaja i airbnb-ja, čak 55 posto kapaciteta je privatno. Zagreb je u usporedbi s jadranskom obalom doživio porast posljednjih godina, ali sezonalnost je problem. Ima velikog potencijala za nove hotele od 3 plus i 4 zvjezdica i definitivno je spreman za velike hotelske brandove. Isto tako dogodio se i nevjerojatan rast hostela, kojih danas u Zagrebu ima više od 50 - objasnio je Šustar. 

Prema riječima Emine Šehalić u Sarajevu se rast turizma počeo događati tek prije četiri godine, a u zadnje dvije godine dobili su dva brendirana hotela koji su gradu dali na važnosti kao turističke destinacije. Problem je još uvijek u cijenama, koje su najniže u regiji, kao i sezonalnost, jer Sarajevo je puno preko ljeta sve do sredine rujna i po zimi, a ostatak godine nema puno gostiju.

Murat Yilmaz predstavio je Budimpeštu i Beč kao gradove kulture, umjetnosti, tradicije i odlične hrane, te ih istaknuo kao gradove za sigurne investicije.

Prema riječima Ivana Vitorovića Beograd je najveći glavni grad u regiji i tko od investitora želi preuzeti rizik, trebao bi u roku od pet godina očekivati profit.

- Grad se ubrzano mijenjao u posljednjih pet godina i narednih pet do deset godina bit će zlatno doba Beograda, jer on će nuditi udoban život, razna predstavništva, kao i već sada  izvrsnu zračnu povezanost - zaključio je on.


Share this Post:

Sponzori / Pokrovitelji 2018

Sponzori

Novosti