Investicije u hotele i kampove kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije. Kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja. Mnoge nama turistički konkurentne zemlje aktivno i sustavno potiču takve investicije. Hrvatska i dalje ima višestruko niži udio hotelskog smještaja u odnosu na zemlje Mediterana.
Ulaganja domaćih hotelskih kompanija u hotele i kampove više kategorizacije generiraju brojne direktne i indirektne ekonomske koristi. To rade kroz povećanje prihoda objekta u koji se investira, kroz povećanje turističkih prihoda u destinaciji i šire, zatim kroz rast zaposlenosti i povećanje uplata u lokalne proračune i u državni proračun. HD Consulting izradio je istraživanje za Hrvatsku udrugu turizma. Istraživanje je napravljeno na uzorku 20 investicija u hotele i kampove od strane šest vodećih domaćih turističkih kompanija ukupne vrijednosti 570 milijuna eura realiziranih u razdoblju od 2016. do 2025. godine. Isto je pokazalo je da te investicije već kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije. Kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja.
Investicije domaćih hotelskih kompanija u hotele i kampove viših kategorija generiraju značajne ekonomske koristi za državu i destinacije
Konkretno, analizirane investicije obuhvaćene u istraživanju povećale su direktni i indirektni turistički prihod za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini. Omogućile su 1.483 novih direktno zaposlenih i dodatnih 1.175 indirektno zaposlenih. Generirale su i godišnja fiskalna i parafiskalna davanja od 47,27 milijuna eura, uz jednokratna indirektna davanja državi po osnovu plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na opremu i namještaj u visini 54,14 milijuna eura.
To znači da na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hotelima i kampovima možemo očekivati godišnje povećanje prihoda od turizma od 560.666 eura. Osim toga možemo očekivati 2,6 novih direktno zaposlenih i 2,1 indirektno zaposlenih. Isto tako, godišnje povećanje fiskalnih i parafiskalnih davanja u visini 82.836 eura, te jednokratna davanja državi od 94.880 eura.
“Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je „krivac“ za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Poticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo stoga istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativan utjecaj turizma kakvog imamo sada na lokalnu zajednicu i okoliš. Zemlje u regiji koje žele potaknuti svoj turistički potencijal koriste niz instrumenata za poticanje investicija u hotelski smještaj kojih nemamo u Hrvatskoj, s ciljem smanjenja investicijskog rizika i troška kapitala. To su kombinacije subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica, posebno u objekte više kategorije, a u većini zemalja u regiji su prepoznati i pozitivno zakonski regulirani modeli mixed-use projekata, koji značajno doprinose isplativosti projekata, privlačnosti ulaganja te jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj konkurenciji. Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produžio sezonu te smanjio overturizam u ljetnoj špici”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Ostojić je predstavio benchmark analizu investicijskih poticaja u turizmu u Austriji, Crnoj Gori, Malti, Italiji, Mađarskoj, Portugalu, Grčkoj, Srbiji i Albaniji. Istraživanje je za Hrvatsku udrugu turizma izradio Horwath HTL Zagreb. Analiza je pokazala trend postupnog jačanja strateške uloge države u oblikovanju turističkih ulaganja. Tako poticaji nisu ograničeni na samo financijsku podršku, već je praksa upravljanje smjerom, strukturom i učincima investicija. Uz kombinaciju subvencija, bespovratnih sredstava i olakšica, sve je vidljiviji zaokret prema tematski usmjerenim poticajima. zaokret je vidljiv u području energetske učinkovitosti, digitalne tranzicije i društvene odgovornosti.
Hrvatska udruga turizma predlaže mjere za poticanje ulaganja u hotele i kampove više kategorije te transformaciju privatnog smještaja u smještaj više dodane vrijednosti
Kako bi se spriječio pad investicijske atraktivnosti, Hrvatska udruga turizma predlaže uvođenje poticajnih mjera za ulaganja u hotele i kampove. Mjere bi obuhvatile i nove i postojeće objekte. Također se predlaže poticanje transformacije privatnog smještaja u smještaj više dodane vrijednosti.
Instrumenti za poticanje investicijskih aktivnosti
- Grantovi za gradnju i proširenje smještaja u nerazvijenim područjima, do 40% troškova, za hotele i kampove s 4 i 5 zvjezdica.
- Grantovi za hotele u razvijenim područjima, do 20% prihvatljivih troškova.
- Subvencije na kamate za razvoj hotelskih i mixed-use kapaciteta, uz srednji i viši intenzitet potpore.
- Grantovi za podizanje kategorije hotela na 4 i 5 zvjezdica, do 30% troškova.
- Grantovi za difuzne i integralne hotele, do 40% troškova, za pretvorbu privatnog smještaja.
- Grantovi za održivost i ESG ulaganja, do 70% troškova, uključujući energetsku učinkovitost, OIE i digitalizaciju.
- Poticaji za razvoj hotelskih sadržaja poput spa, wellnessa, kongresa, sporta i gastronomije.
- Potpora i regulacija mixed-use projekata, uključujući brendirane i nebrendirane rezidencije.